Mediteranska dijeta

Objavljeno 09.04.2018.

Što je to mediteranska dijeta, i koju hranu podrazumijeva?

Mediteranska prehrana temelji se na tradicionalnoj hrani koju su konzumirali ljudi u mediteranskim zemljama, a to su sva područja uz Sredozemno more, uključujući i našu Dalmaciju. Analizirajući prehrambene navike i zdravlje stanovnika, istraživači su primijetili da su ti ljudi koji su jeli prema pravilima mediteranske prehrane bili zdraviji i otporniji na različite kronične bolesti (kao što su kardiovaskularne bolesti) u usporedbi s Amerikancima za koje je općepoznata činjenica da imaju prehranu slabije kvalitete. Osim toga, brojne studije su pokazale da mediteranska prehrana može pomoći pri gubitku težine i u sprečavanju srčanog udara, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i prerane smrti. 

U ovom članu predstavit ćemo čistu mediteransku prehranu, koja je zaslužna za gore navedene pozitivne učinke. Shvatite ovo kao opću smjernicu koje se trebate držati, a to znači da se plan prehrane može prilagoditi individualnim potrebama i željama.

Što trebate jesti?

Povrće: rajčica, brokula, kelj, špinat, luk, cvjetača, prokulica, krastavci, itd.
Voće: jabuke, banane, naranče, kruške, jagode, grožđe, datumi, smokve, dinje, breskve itd.
Orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orasi, lješnjaci, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve itd.
Mahunarke: grah, grašak, leća, kikiriki, slanutak, itd.
Korjenasto povrće: krumpir, slatki krumpir-batat, repa, cikla, mrkva itd.
Cjelovite žitarice: zob, smeđa riža, raž, ječam, kukuruz, heljda, cjelovita pšenica, kruh od cjelovitog zrna i tjestenina.
Riba i plodovi mora: losos, sardine, pastrmka, tuna, skuša, škampi, kamenice, školjke, rakovi, školjke itd.
Perad: piletina, patka, pura.
Jaja: kokošja i prepeličja jaja.
Mliječni proizvodi: sir, jogurt, grčki jogurt, vrhnje itd.
Začini i začinsko bilje: češnjak, bosiljak, mente, ružmarin, kadulja, muškatni oraščić, cimet, papar, itd.
Zdrave masnoće: Ekstra djevičansko maslinovo ulje, avokado i ulje avokada.

Što trebate izbjegavati?

Hranu sa puno dodanih šećera: čokolada, bomboni, sladoled i ostali slatkiši.
Rafinirane žitarice: bijeli kruh, tjestenina od prerađene pšenice itd.
Trans masti: najviše ih ima u margarinu, ali i u drugim prerađenim prehrambenim proizvodima.
Rafinirana ulja: sojino ulje, repičino ulje, suncokretovo ulje.
Prerađeno meso: prerađene kobasice, sva gotova hrana.
Visoko prerađena hrana: Sve što je označeno kao "low fett" ili "light".

Još jednom ćemo ponoviti na čemu se treba bazirati vaša mediteranska prehrana i u kojim količinama:

Jedite: povrće, voće, orasi, sjemenke, mahunarke, krumpir, cjelovite žitarice, kruh, začinsko bilje, začini, ribu, morske plodove i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ribu i morske plodove preporučljivo je konzumirati barem dva puta tjedno, a uz ručak ili večeru popiti čašu crnog vina. 
Jedi umjereno: perad, jaja, sir i jogurt.
Jedite rijetko: Crveno meso.
Nemojte jesti: zaslađena pića, dodane šećere, prerađeno meso, rafinirane žitarice, rafinirana ulja i svu drugu visoko prerađenu hrana.

Općenito, ako želite izgubiti kilograme, vjerojatno ćete morati uključiti tjelovježbu u svoju dnevnu rutinu, na kojoj god dijeti se nalazili. Ta komponenta promjene životnog stila ključna je za gubitak kilograma. Također, ako želite brže i trajnije rezultate, bilo bi dobro da razmislite o uzimanju tableta za mršavljenje. One ubrzavaju vaš metabolizam, a samim time i topljenje masnih naslaga.

Ako se odlučite za mediteransku prehranu, onda vam savjetujemo da se okušate i u mediteranskom načinu života koji uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, boravak uz more(odnosno u prirodi, ako vam more nije u blizini) i općenito uživanje u životu.

Autor: Tanja Cvit

Čuvarkuća na Facebooku