Asertivnost umjesto agresivnosti

Objavljeno 12.06.2016. | Dobna skupina: 1-3, 3-7, 7+

Čuvarkuća u suradnji s … Današnja su djeca okružena nasiljem. Evo nekih strategija uspješno primijenjenih u dječjem vrtiću, a koje sprječavaju takvo ponašanje.

U današnje vrijeme agresivno ponašanje sve je češći obrazac ponašanja, način rješavanja sukoba pa čak i način komunikacije. Iako ubrzani životni tempo i kompetitivno društvo donose neke promjene životnog stila važno je ne prihvatiti nasilje i agresivno rješavanje sukoba kao nešto uobičajeno i očekivano.

Bitno je stoga djecu, već od najranije dobi, učiti nenasilnom rješavanju sukoba, poticati razvoj njihovih komunikacijskih vještina, emocionalnog izražavanja i asertivnosti.

Nulta tolerancija na nasilje

Potrebno je jasno definirati poželjna i nepoželjna ponašanja te posljedice istih kako bi djeci bilo jasno što se od njih očekuje.

Pravilo svih naših skupina je da je svaka vrsta agresivnog ponašanja neprihvatljiva i da će nakon istog uslijediti negativne posljedice u obliku gubitka nekih povlastica.

Kada smo definirali neprihvatljiva ponašanja, bitno je definirati i kako se djeca trebaju ponašati, što je poželjno, prihvatljivo i kakva im ponašanja mogu donijeti neke povlastice te smo iz tog razloga u svim skupinama definirali pravila.

Bitno je ne zaboraviti da su nagrada i potkrepljenje, kao i osjećaj ponosa uvijek bolji motivatori od negativnih posljedica.

U sve skupine (osim jasličke) uveli smo načine pomoću kojih pratimo, a zatim i modificiramo ponašanja svakog djeteta („smailiće“ u mlađoj vrtićkoj skupini– koji se dobivaju u slučaju poželjnog ponašanja i gube u slučaju nepoželjnog te tzv. „mjerači“ u dvije starije vrtićke skupine - sa skalom od 0 do 10 koja se pomiče ovisno o ponašanju i to u slučaju poželjnog se podiže prema 10, a u slučaju nepoželjnog smanjuje prema 0).

Kao dodatno potkrepljenje poželjnih vrsta ponašanja uvest ćemo i nagrađivanje naljepnicama.

  • Ako se djeca s obzirom na razvojnu fazu često međusobno natječu, iskoristimo to da ih potaknemo na natjecanje u poželjnim ponašanjima i empatiji. S obzirom da su im u ovoj dobi emocije burne i intenzivne i da još nemaju razvijenu samokontrolu djeci je potrebna mirna i dosljedna vanjska kontrola.
  • Potičemo djecu da nam odmah kažu ukoliko se netko od njihovih vršnjaka ponaša agresivno. Objasnili smo im razliku između toga da nekoga tuže odrasloj osobi samo zato da bi ga doveli u nevolju i važnih informacija koje nam moraju reći npr. da ih netko tuče, a koje mi kao odrasli moramo znati kako bismo im mogli pomoći te sankcionirali pojavu agresivnog ponašanja.

Učite svoju djecu da mogu imati puno povjerenje u sve djelatnike vrtića te da nam se mogu obratiti u svakom trenutku kako bi ih zaštitili ili im pomogli.

Vještine pregovaranja

  • Svakodnevno učimo djecu vještinama pregovaranja, suradničkom ponašanju i empatiji.
  • Kako se zaštiti i riješiti sukobe, a da to nije agresivno? Odgovor je – naučiti asertivni način rješavanja sukoba.

Asertivnost je vještina otvorenog i direktnog izražavanja misli i osjećaja drugim ljudima bez toga da iste povrijedimo

Asertivnim načinom komunikacije postavljamo granice o tome što nam je u ponašanju drugih ljudi prema nama prihvatljivo, a što nije, jasno to izražavamo i zahtijevamo promjene. Uz to što na ovaj način okolini dajemo do znanja kako se osjećamo bitno je da je asertivni način komunikacije neagresivni način kako da se zauzmemo za sebe i svoja prava te riješimo sukobe s drugim ljudima.

Asertivnost je vještina koja se uči i uvježbava, a s lakoćom je mogu usvojiti i djeca. Uz poticanje emocionalnog izražavanja djece u našem vrtiću učimo ih i asertivnom komuniciranju i to na način da kada im netko radi nešto što ih smeta i nije im prihvatljivo da to kažu na način da opišu tu situaciju, kažu kako se osjećaju zbog toga i naposljetku jasno kažu da ne žele da im se to više radi.

Neki primjeri asertivnih izjava djece su:

“Kada me guraš ja sam ljut i molim te nemoj mi to više raditi.“

“Kada mi zgužvaš moj crtež ja sam tužan i molim te nemoj mi to više raditi.“

“Kada mi se rugaš ja sam tužna i ljuta i molim te da mi to više ne radiš.“

Djecu na ovaj način učimo da se na nasilje ne odgovara nasiljem, učimo ih kako da se sama zaštite (ako npr. nisu prisutni odrasli), a istovremeno im potičemo i razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina.

Nije dobro učiti djecu da u slučaju da ih netko lupi mogu vratiti istom mjerom jer na taj način prešutno podržavamo i pristajemo na nasilje

Nije dobro učiti djecu da u slučaju da ih netko lupi mogu vratiti istom mjerom jer na taj način prešutno podržavamo i pristajemo na nasilje. Za svaki oblik agresivnog ponašanja treba jasno pokazati da je neprihvatjiv i da se neće tolerirati te pokazati djeci da postoje alternativni neagresivni načini rješavanja sukoba i komuniciranja.

  • U vrtiću ne dopuštamo gledanje agresivnih sadržaja (crtića, filmova).
  • Kulturu nenasilja, komunikacije i konstruktivnog rješavanja sukoba promicat ćemo kroz sve aktivnosti i projekte u vrtiću, uvodit ćemo ih kroz igru i edukacijske postupke u skupinama, a za svu djecu kojoj treba dodatna podrška u poticanju razvoju socijalnih vještina i usvajanja asertivnosti organizira se i individualni rad s psihologom.


Pripremila: Sandra Smiljić, psiholog

Autor: Čuvarkuća uredništvo

3 korisnika je označilo ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Nije dobro učiti djecu da u slučaju da ih netko lupi mogu vratiti istom mjerom jer na taj način prešutno podržavamo i pristajemo na nasilje.

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0