Aspergerov sindrom

Objavljeno 30.09.2015. | Dobna skupina: Još nema dijete, Prije poroda, 0-1, 1-3, 3-7, 7+

Osobe s Aspergerovim sindromom su veoma inteligentni i često obdareni nesvakidašnjim talentima ili nadprosječnim darom za matematiku...

Aspergerov sindrom, reklo bi se, mistificira ljude kojih se dotiče. Mnogi znanstvenici, političari i pisci pokazivali su osobine koje se danas povezuju s Aspergerovim sindromom: Isaac Newton, Albert Einstein, Thomas Jefferson, Shakespeare... Ali i biznismeni Bill Gates te Henry Ford. Osobe s Aspergerovim sindromom su veoma inteligentni i često obdareni nesvakidašnjim talentima ili nadprosječnim darom za matematiku... Osobine koje često koegzistiraju s teškoćama u komunikaciji,  problemima u socijalnim interakcijama i neuobičajenim opsesijama (redovima vožnje, telefonskim katalozima, povijesnim faktima ili  matematičkim jednadžbama). Nije lako dokučiti smisao tako neobičnih kombinacija jakih i slabih strana intelekta,  pa to ljude s Aspergerovim sindromom obavija valom misticizma.

Kako je moguće biti tako sposoban za neke stvari istodobno nesposoban za druge?

Aspergerov sindrom (ASP)  je enigmatičan samim onima koji imaju. Ti ljudi su često svijesni da su drugačiji, da im je teško uklopiti se i biti prihvaćeni od drugih. No sama priroda sindroma spriječava ih da razumiju bit njihove različitosti. Upravo se ta različitost u načinu razmišljanja i poimanja stvari ispriječava kao smetnja sticanju prijateljstava i ostvarivanja karijere.

Ova dijagnoza utječe i na sve one u uskom krugu oko osobe sa ASP. Članovima obitelji npr. teško je razumjeti uzrok mnogobrojnim nesporazumima u komunikaciji s osobama sa ASP, ukoliko nisu educirani o problematici. ASP nije mentalno oboljenje! 

ASP je neurorazvojni poremećaj, kod kojeg se "neurorazvojni" odnosi na razvoj i rast neurona, čelija od kojih je mozak sazdan. U slučaju ASP, taj rast nije pratio uobičajene razvojne puteve. Rezultat je mozak koji procesuira informacije drugačije nego kod većine ljudi. ASP poput drugih pervazivnih poremećaja, je razvojna različitost - ne kašnjenje u razvoju – nekih moždanih funkcija. Lijek ne postoji; djeca s ASP postaju odrasli s ASP. Uz pomoć prilagođenih metoda međutim, osobe s se  mogu naučiti prevladavanju teškoća i naučiti osnovne vještine potrebne u svakodnevnici i relaciji s drugim ljudima.

Neki eksperti vide ASP kao blagi oblik autizma (visokofunkcionirajući autizam), drugi ga pak svrstavaju u zasebnu dijagnostičku kategoriju.

Prema procjeni, 2-4 od 1000 osoba ima ASP (0,2 - 0,4%). Većina su ih dječaci ali udio djevojčica je u porastu. Nasljedni faktori su vjerovatno uzrok kod većine slučajeva. Van svake sumnje je da ASP ne nastaje kao poslijedica nepovoljnog emotivnog uticaja ili odrastanja već ima biološku pozadinu.

Dijagnostički, danas govorimo o spektru pervazivnih poremećaja, od kojih je ASP -jedan. Ostali su: Autizam, Dječiji dezintegrativni poremećaj,  Rettov poremećaj i Pervazivni razvojni poremećaj koji nije drukčije specificiran.

Autizam  je sveobuhvatni razvojni poremećaj koji u pravilu znači ozbiljan handikep, često praćen mentalnom retardacijom i poremećajem verbalne komunikacije. Osobe s ASP imaju prosječnu do iznadprosječnu inteligenciju i razvijen govor.

Svim dijagnozama iz autističnog spektra zajedničko je oštećenje nekih funkcija iz slijedeća tri područja nastalih prije dobi od tri godine:

1. Kvalitativno oštećena socijalna interakcija
Dok su druga djeca uobičajeno i spontano zaninteresirana za drugu djecu, djeca iz autističnog spektra često pokazuju intenzivni interes za objekte. U usporedbi s drugom djecom koja se na igralištu ili u vrtiću tipično igraju s drugom djecom, djeca iz autističnog spektra se igraju sama te su često okupirana repetitivnim (i neobičnim) ponašanjem koje odstupa od tipičnog za njegove vršnjake. Mališani iz autističnog spektra ne koriste se govorom tijela da bi naglasili što žele, ne pokazuju kako bi skrenuli pažnju roditelja na nešto što im je pobudilo pažnju i ne dižu ruke u znak da žele da ih se uzme. Nemaju potrebu podijeliti ono što rade s drugima – teško ćete čuti „Gledaj me!“ /“Vidi me!“ od takvog djeteta. Drugi znaci oštećenja socijalne sposobnosti uključuju malo ili nikako kontakta preko pogleda, ravnodušni i neizražajni izraz lica i odsustvo  empatije prema drugima.

„Većina djece rađa se s preduvjetima da postanu eksperti o ljudima“ tvrdi Dr. Fred Volkmar, direktor PDD na Yale Child Study Centar, „ali djeca s autizmom ne posjeduju takve preduvjete. Oni su osposobljeni da postanu eksperti o objektima, o neživom okruženju.“

2. Kvalitativno oštećena komunikacija
Djeca iz autističnog spektra ili uopće ne razviju govor, ili kasne s razvojem  govora ili se izražavaju na osobit ili repetitivan način. Procijenjeno je da 40 % ili više djece iz autističnog spektra uopće ne govori. Oni koji govore mogu imati teškoća sa iniciranjem razgovora ili održavanjem obostrane komunikacije. Jedan drugi znak oštećene komunikacije je nesposobnost učestvovanju u zamišljenim igrama, koje uključuju neverbalnu komunikaciju (npr. raširiti ruke u stranu pretvarajući se da je avion) i verbalnu komunikaciju (npr. zvučati kao avion).

„Sva djeca i odrasli sa autističnim poremećajem imaju problem s komunikacijom,“ tvrdi Dr Lorna Wing. „Njihov jezik (tj gramatika, vokabular i sposobnost definiranja značenja običnih riječi) može i ne mora biti oštećen. Problem leži u načinu na koji koriste koliko god od jezika da imaju.“


3. Ograničene šablone ponašanja, interesa i aktivnosti
Djeca iz autističnog spektra znaju biti opsjednuta određenim temama (npr. vlakovima ili tabelama redova vožnje) ili objektima (npr. komadić tkanine, končić ili zatvarač boce) do granice kad se čini da ništa/nitko drugi ne egzistira. Mogu imati tendencije ka fiksicijama na određene rutine ili rituale (npr. dodirnuti sve zidove u spavaćoj sobi prije spavanja), mogu činiti stereotipne ili repetitivne radnje ili pokrete (npr. tapšanje, lepršanje rukama ili ljuljanje) poznate pod imenom stereotipije, ili se fiksirati na dijelove objekta (npr. točkovi autića). Djete isto tako može imati povišenu osjetljivost na određene zvuke, slike, mirise, okuse ili teksture (npr. inzistiranje da se nosi samo određena odjeća ili jede samo određena hrana).

Ova trijada smatra se rezultatom neučinkovitosti moždanih funkcija onih struktura i konekcija u mozgu koje neurotipičnim („normalnim“) osobama omogućavaju da registriraju i procesuiraju informacije prispjele iz više percepcijskih kanala istovremeno, integrirane u cjeline. Autizam i ASP dijele ove fundamentalne probleme i iz tog se razloga smatraju varijantama istog poremećaja.

Govor je kod osoba s ASP razvijen iako se ponekad izražavaju na formalan i pompozan način, neuobičajenim formulacijama. Za razliku od osobe sa „klasičnim“ oblikom autizma koje se često povlače u svoj svjet, osobe s ASP žele i pokušavaju biti socijalni i traže kontakt s ljudima. Radi teškoća s tumačenjem neverbalnih signala, izraza lica i govora tijela/gestova, uspostavljanje bliskih ralacija je otežano. Osoba s ASP u stanju je na primjer tečno i do u nedogled pripovjedati u obliku suhoparnog monologa, bez svijesti o tome da sugovornik možda  uopće nije zainteresiran za temu. Običan razgovor može sličiti  predavanju ili glasnom čitanju.

Theory of mind
Distinkcija između Autističnog poremećaja i ASP može se odrediti uz pomoć fenomena  zvanog „theory of mind“, to jest stupnja do kojeg je ova sposobnost/kapacitet razvijena. Teškoće vezane uz  kapacitet za „theory of mind“ su centralne kod poremećaja iz autističnog spektra. Sposobnost da u sebi stvorimo predstavu o tome da drugi ljudi razmišljaju je bitan aspekt kognitivne sposobnosti (intelekta) i čini osnovu sposobnosti empatije. Međuljudska komunikacija sastoji se od mnoštva pravila i očekivanja koja se podrazumjevaju, koja se zasnivaju na intuitivnoj svijesti o tome da drugi ljudi misle, osjećaju i reagiraju te na koji način to čine. Intuitivno shvaćamo namjere koje se kriju iza ljudskih postupaka, možemo sebi dočarati šta drugi misle i reflektirati nad vlastitim razmišljanjem i ponašanjem (metareprezentacija misli).

Stupanj I, „Znam da Ti misliš“, nalazi se već kod novorođenčeta i čini preduvjet komunikaciji. Već na ovom stupnju postoji urođeni interes za ljude i želja za kontaktom i razumijevanjem drugog.

Stupanj II, „Znam da Ti znaš da Ja mislim“, razvija se u predškolskom periodu. Intuitivno shvatam reakcije drugih ljudi na moje postupke. Ovo je osnova za razvoj savjesti, sposobnosti poštivanja zajedničkih pravila ponašanja i sposobnosti povinovanju zahtjevima drugih.

Stupanj III, „Znam da Ti znaš da Ja znam da Ti misliš“, razvija se u periodu pohađanja osnovne škole. To podrazumijeva povećanu sposobnost da se predoči ishod komunikacije između više ljudi istodobno, kao npr. u krugu familije.

Potrebno je dakle i sam razumjeti stvarnost te imati predstavu o tome kako je drugi razumiju. Ako vidim nekog kako pretura po jednoj kutiji, shvaćam da nešto traži. Ako sam ja izvadila/izvadio tu stvar iz kutije dok taj neko nije bio tu, shvaćam da taj neko ne može znati da stvar nije tu. Mogu sebi predočiti kako taj drugi razmišlja. Teškoće sa „Theory of mind“ su centralni problem kod poremećaja iz autističnog spektra.

Razlika autisti-ASP djeca
Djeca s Autističnim poremećajem ne shvaćaju da drugi ljudi posjeduju vlastiti unutarnji svijet, da osjećaju i misle, dok dijeca s ASP shvataju da drugi misle i osjećaju ali ne znaju kako. Jedan drugi način da se to objasni je da djeca s Autističnim poremećajem žive u svom  vlastitom svijetu dok su djeca s ASP u ovom svijetu ali pod vlastitim uvjetima. Još jedna distinkcija: mlađa djeca s Autističnim poremećajem imaju izrazit poremećaj govora i dobro razvijenu motoriku dok djeca s ASP imaju površno gledajući, dobru govornu sposobnost dok su motorički često trapavi.

Autorica: Slavica Novak-Ademović, dipl.psiholog i psihoterapeut, specijalist neuropsihologije

Autor: LadyLike.hr portal

2 korisnika je označilo ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Ova dijagnoza utječe i na sve one u uskom krugu oko osobe sa ASP. Članovima obitelji npr. teško je razumjeti uzrok mnogobrojnim nesporazumima u komunikaciji s osobama sa ASP, ukoliko nisu educirani o problematici. ASP nije mentalno oboljenje!

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0