Dermatološki poremećaji i fotoprotektivno ponašanje trudnica i dojilja

Objavljeno 23.08.2014. | Dobna skupina: Još nema dijete, Prije poroda

Čuvarkuća u suradnji s … Koža je naš najveći organ i naša zaštita prema okolnom svijetu. Prilagođava se svim uvjetima, pa tako i naglom povećanju tjelesne težine koje prati trudnoću. Isto tako može biti izvor zabrinutosti i frustracija jer su upravo promjene na koži prve vidljive, a zdrava i lijepa koža važna je za naše samopouzdanje i bolje poimanje sebe.

“Trudnički sjaj” je pojam koji se veže uz trudnoću i o kojem se naveliko priča, ali u stvarnosti trudnoću obično prate  brojne neugodne promjene na koži kao što su akne, hiperpigmentacije, strije i drugo. Uz to postoje neke od dermatoloških bolesti koje se isključivo javljaju u trudnoći, a neke od njih su vrlo ozbiljna stanja, rizična za majku i fetus. Na sreću takve bolesti su rijetke. Nasuprot tome upravo one puno češće i bezazlenije predstavljaju veliki problem gotovo svakoj trudnici. Većina promjena na koži u trudnoći posljedica su hormonalnih zbivanja koja prate ovo stanje.

Najčešće promjene koje muče gotovo svaku trudnicu su strije (striae gravidarum), poremećaji vezivnog tkiva koji nastaju na mjestima rastezanja kože. Najčešće se javljaju na koži trbuha, dojki, bedara i stražnjice. Mlađa dob trudnice, visok indeks tjelesne težine, dobitak na težini za vrijeme trudnoće veći od 15 kg i veća porođajna težina novorođenčeta rizični su faktori koji povećavaju učestalost pojave strija. Iako se na tržištu mogu naći zaista brojni proizvodi koji tvrde kako mogu spriječiti nastanak strija ili ukloniti već nastale strije, i jedno i drugo je nemoguće. Nema studija koje dokazuju učinkovitost bilo kakvog lokalnog pripravka na prevenciju ili uklanjanje strija. Iako je terapija strija uglavnom neučinkovita, ipak tješi činjenica da veliki broj strija nakon trudnoće nestane ili dosta izblijedi s vremenom, no nažalost mogu ostati i trajni podsjetnik na to sretno razdoblje. U novije vrijeme kao terapijska mogućnost u uklanjanju strija spominje se laser (fractional laser resurfacing).

S obzirom da je poznato da hormoni koji se pojačano stvaraju u trudnoći potiču melanogenezu ne čudi vrlo česta pojava hiperpigmentacija. Javlja se pojačana pigmentacija u području bradavica dojki, kože spolovila, te u području linije koja povezuje pupak i suprapubičnu regiju (linea alba) koja se onda naziva linea nigra. Mogu se vidjeti i hiperpigmentacije na mjestima trljanja (najčešće u području pregiba) kao što su pazusi, unutrašnja strana bedara ili perinealno područje. No estetski najneprihvatljivija promjena je hiperpigmentacija u području lica nazvana melasma ili chloasma gravidarum. U nastanku promjene važni su već ranije spomenuti hormoni, ali i UV zračenje, te genetski čimbenici. Očituje se kao nepravilna hiperpigmentacija, najčešće u području gornje usne, čela i obraza. Žene svijetlije puti, koje žive u područjima jače insolacije, kao što je i naše mediteransko područje, pod povećanim su rizikom za nastanak ove promjene. U sprječavanju nastanka promjene najvažnije je izbjegavanje izlaganja suncu, te redovita primjena sredstava s visokim zaštitnim faktorom ili zaštitnog pudera. Promjena najčešće nestane nekoliko mjeseci nakon poroda, no može ostati blago vidljiva, te se pogoršati u sljedećim trudnoćama. Za izbjeljivanje najučinkovitija su sredstva sa hidrokinonom, a u terapiji se još koriste i lokalni retinoidi (nisu preporučljivi u trudnoći!), azelaična kiselina, te površinski kemijski peeling. Važno je naglasiti kako zbog hormonskog utjecaja na produkciju melanina, u trudnoći dolazi do promjena izgleda tj. boje madeža. Oni postaju tamniji i mogu se povećati. Posebnu pažnju i kontrolu specijaliste dermatovenerologa trebaju trudnice s velikim brojem madeža i one s displastičnim madežima (i sindromom displastičnih nevusa). U slučaju sumnje na maligni melanom potrebna je hitna ekscizija i daljnji dijagnostički postupak. Maligni melanom je vrlo zloćudan tumor kože. Incidencija mu je u porastu iz godine u godinu. Iako bi se to dalo pomisliti zbog svega do sada navedenog, nije dokazano kako je prognoza melanoma lošija u trudnica. No vrlo je važno uočiti i liječiti melanom na vrijeme, jer kod uznapredovalog stadija melanoma dolazi do metastaziranja u posteljicu i fetus, te potrebe za prekidom trudnoće. Najznačajniji rizični faktor za nastanak melanoma je izlaganje UV zračenju, stoga je važno ponovno naglasiti višestruki značaj fotoprotektivnog ponašanja (izbjegavanje najjačeg sunca od 10 do 17 sati, zaštitna odjeća i sl.) i zaštite od sunca upotrebom sredstava s visokim faktorima zaštite.

Osim utjecaja na kožu, hormoni u trudnoći djeluju i na kožne adnekse, dlake i vlasi. Može doći do pojačane dlakavosti (hipertrihoze) na koži lica, suprapubične regije i područja oko bradavica dojki, ali i na leđima, gornjim i donjim ekstremitetima. S druge strane dolazi do pojačanog ispadanja vlasi. To se može dogoditi za vrijeme trudnoće, ali puno češće se događa nakon poroda. Obično 2-4 mjeseca nakom poroda dolazi do jačeg ispadanja vlasi (effluvium postpartum). Sve navedene promjene na dlakama i vlasima su prolazne i ne zahtjevaju terapiju.

Hormonski utjecaj na najsitnije krvne žile dovodi do nastanka teleangiektazija (tzv. “proširenih kapilara”) i “paučastih” proširenja krvnih žila (nevus araneus). Također je uočena povećana pojavnost sitnih promjena nastalih kao posljedica proliferacije kapilara (cherry angioma). Promjene se nakon poroda mogu povući, a ako zaostanu mogu se ukloniti elektrokoagulacijom, sklerozacijom (venektazije) ili laserom. Povećana tjelesna težina koja prati trudnoću ostavlja posljedice na većim krvnim žilama (venama) koje se zbog pritiska šire i postaju vijugave. Takve proširene i vijugave vene nazivaju se varikozitetima i dosta su česte u trudnoći. Najčešće se javljaju u osoba s obiteljskom sklonošću venskoj bolesti i u ponovljenim trudnoćama. Nalazimo ih na donjim ekstremitetima, ali mogu biti i u genitalnom (pubičnom) području. U sprječavanju njihova nastanka, ali i u sprječavanju pogoršanja već razvijenih varikoziteta u trudnoći, najznačajniju ulogu ima kompresivna terapija. Važna je i u prevenciji duboke venske tromboze čija je incidencija povećana upravo u trudnoći. Preporuča se redovito nošenje kompresivne trudničke čarape prilikom svakodnevnih aktivnosti (posebno pri dužem sjedenju i stajanju), te obavezno skidanje tijekom ležanja i noću. Redovito vježbanje također ima povoljan učinak na vene. Neki varikoziteti se nakon završetka trudnoće povuku ili uvelike smanje, a ako zaostanu dolazi u obzir skleroterapija, kirurška terapija i laser. Može doći i do širenja krvnih “prostora” u području rektuma (noduli haemorrhoidales, tj. hemoroidi) što može biti uzrok boli i neugodnog svrbeža. Hemoroidi se obično povuku nakon poroda, a ako zaostanu najčešće se liječe lokalnom terapijom prema potrebi, te u težim slučajevima sklerozacijom, koagulacijom, ligacijom ili kirurški.

Trudnoća se može odraziti i na sluznicama pojavom gingivitisa uz krvarenja, erozije i osjetljivost zubnog mesa. Potrebna je pojačana oralna higijena, uporaba mekih četkica i konca za zube. Specifična je pojava piogenog granuloma na gingivi (epulis gravidarum) kojeg nalazimo samo u razdoblju trudnoće, a očituje se pojavom crvenkaste izrasline u području jedne interdentalne papile. Uklanja se kirurški.

Sve do sada navedene promjene toliko su česte da se ubrajaju u fiziološke promjene kože u trudnoći. Određene bolesti kože vezane su samo uz razdoblje trudnoće, a od njih je najčešća kolestaza u trudnoći (pruritus gravidarum, prurigo gravidarum). Javlja se najčešće u zadnjem trimestru (može i ranije), a karakterizirana je izraženim osjećajem svrbeža (posebno noću), najprije u području abdomena, dlanova i tabana, a potom kože cijelog tijela. Sve promjene na koži posljedica su grebanja, a mogu se vidjeti ekskorijacije ili nodusi nastali dugotrajnijim grebanjem (prurigo nodus). Uvijek nalazimo i povišene jetrene enzime (povišen ALT je jedan od kriterija za dijagnozu bolesti), te bilirubin, a rjeđe se mogu javiti i gastrointestinalni simptomi (mučnina, povraćanje), bol u trbuhu, žutica, tamnija boja urina i svjetlija boja stolice. Ne zna se točan uzrok bolesti, ali zasigurno ulogu u nastanku igraju genetski čimbenici (javlja se u obiteljima, te s ponavljanim trudnoćama), hormoni (estrogeni uzrokuju kolestazu) i okolišni čimbenici. Potrebno je kontrolirati i protrombinsko vrijeme jer resorpcija vitamina K može biti smanjena što povećava rizik od krvarenja za vrijeme poroda. Ako se stanje ne liječi može doći do prijevremenog poroda, fetalnog distresa, te ingestije ili aspiracije mekonija. Liječenje se provodi u suradnji sa specijalistom ginekologije, najčešće sistemnom terapijom ursodeoksikolnom kiselinom. Važna je i lokalna aplikacija neutralnih pripravaka na kožu. Svrbež nestaje ubrzo nakon poroda.

Relativno česta dermatoza u trudnoći je PUPPP (pruritičke urtikarijske papule i plakovi u trudnoći). Uzrok bolesti je nepoznat, a očituje se pojavom eritematoznih papula i plakova praćenih intenzivnim osjećajem svrbeža. Promjene najčešće počinju na koži abdomena (u području strija) uz poštedu kože oko pupka, a potom se šire na donji dio trupa i ekstremitete (gotovo nikada ne zahvaćaju kožu iznad razine dojki, te lice). Javljaju se u trećem trimestru i nestaju nakon poroda. Bolest ne ugrožava majku i dijete. U većine trudnica dovoljna je lokalna kortikosteroidna terapija, a u težim slučajevima dolaze u obzir i sistemni kortikosteroidi.

Prurigo gestationis (Besnier) javlja se u trudnica koje imaju predispoziciju k atopiji (80 % slučajeva) ili od ranije boluju od atopijskog dermatitisa (20 % slučajeva). Promjene često počinju već u prvom trimestru pojavom ekcema na koži lica, dekoltea, zatiljka, abdomena, te pregiba gornjih i donjih ekstremiteta. Rjeđe se očituju pojavom papula i prurigo nodusa uglavnom diseminiranih na ekstremitetima. Često je vrlo izražena i suhoća kože, a sve promjene praćene su osjećajem svrbeža. U liječenju dostatna je uporaba neutralnih pripravaka s dodatkom ureje (do 10 %) ili nekog antipruritičnog sredstva (npr. mentol, polidokanol i sl.), a rjeđe je potrebna i lokalna ili sistemna kortikosteroidna terapija. Za svrbež se mogu dati i sistemni antihistaminici koji su sigurni za plod (npr. loratadin ili cetiridin).

Pemphigus gestationis (herpes gestationis) autoimuna je bolest karakterizirana pojavom sitnih mjehura na koži i intenzivnim osjećajem svrbeža. Promjene se javljaju u drugom ili trećem trimestru, a mogu se javiti i neposredno nakon poroda. Spontano nestaju nakon poroda, a imaju tendenciju ponovnog javljanja u sljedećim trudnoćama. Blage promjene kože mogu se naći i u manjeg broja novorođenčadi, ali spontano nestaju nakon nekoliko tjedana. U terapiji primjenjuju se lokalni kortikosteroidni pripravci i neutralni pripravci za njegu, a u težim slučajevima i sistemna kortikosteroidna terapija, te dapson.

Pravilna i redovita njega kože i fotoprotektivno ponašanje važno je u razdoblju trudnoće jer odgovornim ponašanjem tada ne štitimo samo sebe već i budući naraštaj. 

Impetigo herpetiformis na sreću je vrlo rijetka dermatoza specifična za trudnoću koja ugrožava život majke i dijeteta. Riječ je o posebnom obliku pustulozne psorijaze koji se javlja u drugoj polovici trudnoće. Karakterizira ju nagla pojava brojnih pustula na koži uz pojavu vrućice, slabosti, bolova u trbuhu, mučnine, povraćanja i proljeva. Bolest zahtijeva bolničko liječenje i suradnju brojnih specijalista, a nerijetko i prekid trudnoće.

Neke od bolesti kože poboljšavaju se u trudnoći (npr. vulgarna psorijaza), ali više je onih čija pogoršanja vežemo uz trudnoću. Tu ubrajamo brojne autoimune bolesti (sistemna sklerodermija, sistemni lupus, dermatomiozitis i dr.), metaboličke bolesti (porfiria cutanea tarda, acrodermatitis enteropatica), perioralni dermatitis, rozaceju i dr. U većini slučajeva dolazi do poboljšanja akni, no može se javiti i značajno pogoršanje (acne gravidarum).

Sve navedene bolesti zahtijevaju redovito praćenje i liječenje od strane jednog ili čak više specijalista.

Trudnoća je posebno razdoblje u životu koje zahtjeva naglašenu njegu kože. Redovita primjena neutralnih pripravaka, te korištenje gelova za tuširanje koji ne isušuju kožu, važni su u sprječavanju isušenja, a posljedično tome i svrbeža kože. Ukoliko u trudnoći dođe do razvoja neke od navedenih dermatoza često se uz neutralne pripravke mora posegnuti i za lokalnim kortikosteroidnim pripravcima. U tom slučaju koriste se slabije do srednje potentni, nefluorirani kortikosteroidni pripravci čija apsorpcija nema dokazan štetan učinak na plod. Strah od lokalne aplikacije kortikosteroida je neracionalan i oni se bez straha mogu primjenjivati u trudnoći (naravno kroz kraće vrijeme kao što je preporučljivo i u općoj populaciji).

Pravilna i redovita njega kože i fotoprotektivno ponašanje važno je u razdoblju trudnoće jer odgovornim ponašanjem tada ne štitimo samo sebe već i budući naraštaj. 

Literatura:

1. Ambros-Rudolph C. M. Disorders of pregnancy. U: Burgdorf WHC, Plewig G, Wolff HH, Landthaler M, ur. Braun-Falco's Dermatology. Heidelberg: Springer; 2009; 1160-1169.

2. Brennan M, Young G, Devane D. Topical preparations for preventing stretch marks in pregnancy. 2012; Cochrane database of systematic reviews 11: CD000066.

3. Manuskiatti, Woraphong, Boonthaweeyuwat, Einapak, Varothai, Supenya. Treatment of striae distensae with a TriPollar radiofrequency device: A pilot study. Journal of Dermatological Treatment 2009; 20: 359–64.

4. Mathew M, Sheik S, Rao K, Burney I.A, Sawhney S,  Al-Hamdani A. Metastatic Malignant Melanoma during Pregnancy, Case report and a Review of the literature. Qaboos Univ Med J. 2009; 9:79–83.

5. O'Meara AT, Cress R, Xing G, Danielsen B, Smith LH. Melanoma in pregnancy. A population-based evaluation. Cancer. 2005; 103:1217-26.

6. Matz H, Orion E, Wolf R. Pruritic urticarial papules and plaques of pregnancy: polymorphic eruption of pregnancy (PUPPP). Clin Dermatol. 2006; 2:105–8.

7. Ohel I, Levy A, Silberstein T, Holcberg G, Sheiner E. Pregnancy outcome of patients with pruritic urticarial papules and plaques of pregnancy. J Matern Fetal Neonatal Med . 2006; 19: 305–8.

8. Ingber A. Atopic eruption of pregnancy. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2010;24:984; author reply 985.

9. Chi C.C, Kirtschig G, Aberer W, Gabbud J.P, Lipozencić J, Kárpáti S, Haustein U.F, Zuberbier T, Wojnarowska F. Evidence-based (S3) Guideline on Topical Corticosteroids in Pregnancy. The British Journal of Dermatology. 2011;165:943-952. 

Autorice: Prof. dr. sc. Mirna Šitum, prim., dr. med.; Vlatka Čavka, dr. med.

Izvor: Priručnik "Projekt SUTRA -Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja", Hrvatsko farmaceutsko društvo, Zagreb, 2013

Autor: Čuvarkuća uredništvo

Registriraj se ili se prijavi i reci nam je li ti ova preporuka bila korisna!

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Ukupni dojam

5

Pravilna i redovita njega kože i fotoprotektivno ponašanje važno je u razdoblju trudnoće jer odgovornim ponašanjem tada ne štitimo samo sebe već i budući naraštaj.

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0