Folna kiselina - važan saveznik u trudnoći

Objavljeno 04.10.2014. | Dobna skupina: Još nema dijete, Prije poroda

Folna kiselina, koja je oblik vitamina B, već se desetljećima koristi za sprečavanje anemije. Sve donedavno, međutim, rabila se vrlo rijetko.

Potom je otkriveno da se dodatnim uzimanjem folne kiseline u trudnoći, preveniraju neke od malformacija u još nerođenog djeteta: spina bifida (rascjep dijela kralježnice, posebice u slabinskom dijelu, koje dovodi do izlaska moždanih ovojnica, mozgovine i cerebrospinalne tekućine), te hidrocefalus (ometano otjecanje ili povećano stvaranje cerebrospinalnog likvora, što rezultira nakupljanjem tekućine u komorama mozga i uvjetuje porast promjera glave novorođenčeta, zvana «vodena glavica»).

Folna kiselina ima zaštitni učinak za normalni razvoj neuralne cijevi (kralježnice). Ako od pacijentice dobijemo podatak da je u prethodnoj trudnoći fetusimao spinu bifidu, smatra se da doza folne kiseline od 4 mg dnevno za 60-70% smanjuje rizik od ponovnog nastanka raspada neuralne cijevi. No, folna kiselina ima i mnoge druge korisne učinke osim opisanih.

Infarkt, dijabetes, depresija...

Folna kiselina (koju nazivamo i folatom) djeluje s drugim vitaminima B kompleksa u složenom radu svake stanice organizma i pojedinih organa u cjelosti. Ona je sastavni dio DNK molekule, koja u jezgri svake stanice nosi genetski materijal i odgovorna je za funkcioniranje stanice i proizvodnju proteina. Također, folna kiselina je ključni B vitamin, neophodan za proizvodnju i funkcioniranje zrelih crvenih krvnih stanica (eritrocita) koji se proizvode u koštanoj srži.

Nedavno je otkriveno da ljudsko tijelo koristi folnu kiselinu kako bi smanjilo razinu homocisteina u krvi. To je aminokiselina koja može poremetiti kontinuitet unutrašnjeg sloja stijenke krvne žile (endotela) i rezultirati začepljenjem arterija, te uvjetovati srčane i/ili moždane udare. Vidimo, dakle, da je folna kiselina ključna ne samo za razvoj zdravog novorođenčeta, već i za zdravo srce odrasle osobe.

Svim ženama koje planiraju zanijeti preporučuje da tri mjeseca prije planiranog začeća i tijekom trudnoće svaki dan uzimaju 400 mikrograma folne kiseline.

Američka studija koja je uključivala 10 000 ispitanika i trajala 21 godinu, dokazala je da su muskarci i žene koji su jeli hranu obogaćenu folnom kiselinom imali niži rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. U takvoj skupini ispitanika opažena je 20% manja vjerojatnost od moždanog udara, 10% manja učestalost srčanog udara, a izmjerene su niže vrijednosti krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi. No, koliko muškaraca zna da folna kiselina može smanjiti rizik od moždanog udara za jednu petinu? Ako to znaju, da li su spremni promijeniti način prehrane i povećati unos namirnica obogaćenih folatima? Možda jesu, pogotovo kad čuju da su visoke razine homocisteina nađene u ljudi koji pate od depresije, Alzheimerove bolesti i dijabetesa, kao i to da folna kiselina smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva te srčanih i moždanih udara.

Nizozemska androloška studija pokazala je da primjena folne kiseline u kombinaciji sa cinkom može čak udvostručiti broj zdravih spermija proizvedenih u muškaraca koji imaju problem neplodnosti, no unatoč ovako značajnom kvantitativnom porastu pokretnih spermija, većina ispitanih muškaraca i dalje je ostala neplodna.

U kojim namirnicama ima folata?

Folna kiselina prvi je put izolirana iz listova špinata šezdesetih godina prošlog stoljeća, a ime joj dolazi od latinske riječi folium što znači list. Lisnato zeleno povrće izvrstan je izvor folata, naročito tamnozeleni listovi špinata, kelja ili blitve. Pojednostavljeno, što su listovi tamniji to više folata sadrže u sebi. Ostale namirnice bogate folatima su brokula, šparoga, grah, grašak, leća, mekinje, naranče, pšenica, orasi i jetra. Određene vrste kruha i žitarica poput žitnih pahuljica obogaćeni su folatima tijekom priprave, što je napisano u deklaraciji.

Znanstvenici iz SAD-a preporučuju dnevni unos 200 mikrograma folata, dok Britanci savjetuju dvostruko višu dozu folata. Važno je zapamtiti da folna kiselina ne djeluje samostalno, već joj je potrebno međudjelovanje s ostalim prehrambenim i hranjivim tvarima, pa tako pripravci folata ne mogu sami za sebe održati nisku razinu homocisteina u krvi. Kao primjer navodimo da tijelu treba pripravak vitamina B6 i B12 koji će zajedno s folnom kiselinom održavati nisku razinu homocisteina. To je razlog što je hrana najbolji i najvredniji izvor B vitamina, uključujući i folnu kiselinu.

Folna kiselina i oralni kontraceptivi

Oralna kontracepcija (pilule za zaštitu od začeća) može uzrokovati snižavanje koncentracije folata. U nedavno provedenoj studiji u koje su bile uključene korisnice oralne kontracepcije s displastičnim promjenama na grliću maternice, nadomještanjem folne kiseline u mega dozama (10 mg dnevno) došlo je do poboljšanja nalaza na grliću maternice. Velike doze folata ne smiju se uzimati bez konzultacije s liječnikom, niti se ovaj podatak može smatrati pokazateljem da nadomještanje folne kiseline zasigurno pomaže pacjenticama s rakom materičnog grlića.

Slična istraživanja upozoravaju da oralni kontraceptivi dovode do smanjenja razine folne kiseline pa mnogi liječnici preporučuju da žene koje su koristile oralne kontraceptive tijekom duljeg razdoblja, a sada žele zanijeti, primjenjuju nadomjestke folne kiseline u dozi od 4 mg dnevno tijekom najmanje tri mjeseca.

Autor: Doc.dr.sc.Sanja Kupešić

Autor: Čuvarkuća uredništvo

1 korisnik je označio ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Važno je zapamtiti da folna kiselina ne djeluje samostalno, već joj je potrebno međudjelovanje s ostalim prehrambenim i hranjivim tvarima. Stoga je hrana najbolji i najvredniji izvor B vitamina, uključujući i folnu kiselinu.

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing