Heljda - žitarica koja to nije
Heljda se često trpa u žitarice iako je riječ o posebnoj vrsti. Ta biljka obiluje energijom, no ne savjetuje se za početak dohrane.
Često kada se govori o žitaricama, govori se i o heljdi, iako ona zapravo ne spada u žitarice. Osim što izgledom nalikuje na žitarice i bogata je vitaminima skupine B, heljda se po svojim morfološkim i fiziološkim svojstvima bitno razlikuje od žitarica - botanički pripada u kategoriju zeljastog povrća, a ponekad se ubraja i u voćke.
Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog
čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile
poseban med tamnije boje, snažnog mirisa i
posebnih ljekovitih svojstava. Heljda često
služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao
kaša. U upotrebi je također
i brašno od heljde koje
može imati tamniju ili svjetliju boju. Tamnije brašno sadrži više
nutrijenata.
Heljda sadrži više bjelančevina od riže, pšenice, prosa i kukuruza, te je bogata esencijalnim kiselinama lizin i arginin. Ova super hrana pomaže u smanjenju razine šećera u krvi nakon obroka te ne sadrži gluten, što je čini namirnicom povoljnom za prehranu osoba koji pate od celijakije.
Zrno heljde vrlo je bogato hranjivim sastojcima, mineralnim solima i vitaminama, te je jako kalorično (100 grama ima otprilike 350 kcal). Od mineralnih sastojaka heljda ne oskudijeva kalijem, fosforom, kalcijem i biljnim flavonidom rutinom.
Heljda se ne savjetuje u prehrani beba do godinu dana starosti zbog velike količine vlakana koja ju čine teže probavljivom i visoke energetske vrijednosti.
