Je li dijete spremno za školu?

Objavljeno 16.05.2016. | Dobna skupina: 3-7

Uspješno uključivanje u školu snažno utječe na razvijanje pozitivnog stava prema učenju, važnosti školovanja, kao i slike o sebi.

Sva djeca imaju potencijale koje treba prepoznati, podržavati i razvijati. Predškolsko doba je temelj za djetetov daljnji razvoj i ako smo u tom razdbolju djetetu stvorili i osigurali poticajnu sredinu (u okviru obitelji ili vrtića) u kojoj se podržava dječja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralaštvo, stvorili smo dobre uvjete za buduće školovanje.

Polazak u školu predstavlja jednu od najvećih promjena u životu djeteta. U školi se dijete prvi put susreće sa odgovornošću, obavezama, novom organizacijom života, sustavom vrednovanja, natjecanjem uz mogućnost neuspjeha i kritike. Igra odlazi u drugi plan a školske obaveze izbijaju u prvi. Koji su ključni kriteriji na temelju kojih se procjenjuje djetetova spremnost za školu?

Dijete sljedećih osobina ima priliku za dobar start u školi:

  • ima pozitivnu sliku o sebi - prihvaćeno od drugih, sposobno, kompetentno, sigurno, voljeno, cijenjeno i marljivo;
  • asertivno je - zna se zauzeti za sebe, voditi računa o sebi i svojim potrebama, ne ugrožavajući i poštujući potrebe drugih;
  • konstruktivno rješava sukobe – ima potrebu rješavati probleme;
  • ponosi se uspjehom i podnosi neuspjeh – može uskladiti svoje emocije sa situacijom, neuspjeh ne doživljava kao osobni poraz;
  • pomaže i dijeli s prijateljima – surađuje s drugom djecom, pokazuje empatiju;

Kronološki uzrast nije jedini kriterij upisa djeteta u školu. Definiranje pojma zrelosti za školu, odnosno spremnosti djeteta za polazak u školu, vrlo je složeno. Zrelost za školu pretpostavlja optimalnu razinu razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa. Zrelost za školu obuhvaća fizičku i psihičku zrelost (emocionalnu i socijalnu zrelost i samostalnost).

Fizička zrelost

Fizička zrelost podrazumijeva stupanj fizičke zrelosti u odnosu na godine djeteta, odnos težine i visine, indeks tjelesne mase, pojava stalnih zuba. Dijete koje je zdravo, koje nema poteškoće u kretanju, stajanju i sjedenju, s normalnim funkcijama vida i sluha smatra se fizički zrelim za polazak u školu. Dijete mora moći izdržati svakodnevne izazove školskog zivota (pješačenje od kuće do škole, nošenje školske torbe, dugotrajno sjedenje u školskoj klupi, trčanje i sl.)

Intelektualna zrelost

Intelektualna zrelost podrazumijeva sljedeće sposobnosti:

  1. Dobro razvijen govor – izgovara glasove čisto i razgovjetno; može rastavljati riječi na glasove i spajati glasove i riječi (glasovna analiza i sinteza); može verbalno iskazati svoje potrebe, osjećaje, misli i želje. Govor je bitan uvjet komunikacije, prenošenja iskustva i učenja. On je temelj za razvijanje dječjeg mišljenja.
  2. Razvijenost pozornosti – kod predškolske djece je uglavnom nenamjerna i nestabilna, dijete se može koncentrirati na aktivnost koja mu nije privlačna 15-20 minuta, a polaskom u pkolu dijete mora razviti namjernu pozornost i mogućnost duže koncentracije. Psihičkim sazrijevanjem, pozornost se produžava na 30-40 minuta i postaje namjerna.
  3. Razvijenost inteligencije – opća intelektualna sposobnost je važna za školski uspjeh jer omogućava djetetu stjecanje novih znanja, razumijevanje, pamćenje i stvaranje. Ali i drugi faktori su bitni za školski uspjeh – motivacija, ulaganje napora za svladavanje gradiva, emocionalna stabilnost/labilnost djeteta i dr.
  4. Razvijenost orijentacije u prostoru i vremenu – razumijevanje prostornih odnosa: gore, dolje, ispred, iza, lijevo – desno, ispod, iznad, u, na; jučer, danas, sutra, prije, poslije, jutro, podne, večer
  5. Numeričko rezoniranje – dijete razumije pojmove par, više, manje, jednako, dodaj, oduzmi, duži, veći, širi, pojam količine i sl.
  6. Prepoznavanje i imenovanje boja i nijansi;
  7. Razvijenost grafomotornih vještina – fleksibilnost šake i prstiju – ove vještine uglavnom utječu na svladavanje vještine pisanja; dijete je zrelo za školu kada pravilno drži olovku, precrtava geometrijske likove poput kruga, trokuta, romba, crta, koristi škarice, itd. 

Emocionalna zrelost

Odnosi se na razvijanje samostalnosti, povjerenja, samopouzdanja i emotivne stabilnosti i kontrole. Procjenjuje se na temelju ponašanja djeteta u različitim situacijama, odnosno njegova sposobnost da na prihvatljiv način reagira na uskraćivanje nekih potreba i želja tzv. tolerancija na frustracije.

Socijalna zrelost

Usko je vezana za emocionalnu zrelost. Socijalni razvoj kreće se od egocentričnosti do društvenosti. Vremenom i uz pomoć odraslih dijete pred kraj predškolskog doba uspijeva više ili manje uspješno surađivati s drugom djecom u zajedničkoj igri, poštivati jednostavna pravila i odložiti svoje trenutačne potrebe. Usvojilo je osnovne moralne norme, sustav vrijednost ponašanja svoje okoline, poštuje autoritet i norme ponašanja grupe kojoj pripada. Dijete koje je prihvaćeno u svom socijalnom okruženju lakše gradi svoje samopouzdanje i samopoštovanje.

Vrlo važan aspekt socijalno-emocionalne zrelosti je samostalnost. Dijete treba pokazati određenu samostalnost u brizi o sebi i svojim stvarima, sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranaj u zahtjevima školskog života.

Autor: Čuvarkuća uredništvo

Registriraj se ili se prijavi i reci nam je li ti ova preporuka bila korisna!

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Sigurnost

5

Tjelesnu spremnost djeteta ispituje liječnik a spoznajnu spremnost utvrđuje psiholog.

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing