Kako pomoći djetetu da se suoči s ljutnjom
Ljutnja je emocija koja se javlja kad se pojavi prepreka u ostvarivanju cilja ili kad nismo u stanju zadovoljiti neku svoju potrebu.
Situacije koje najčešće izazivaju ljutnju kod djece
- sukobi oko igračaka i drugih stvari, sukobi oko mjesta za igranje ili drugih aktivnosti
- fizički napadi poput udaranja ili guranja
- verbalni sukobi poput zadirkivanja ili ismijavanja
- odbacivanje- kada ih druga djeca ignoriraju ili se ne žele s njima igrati
- traženje poslušnosti- kad roditelji il idruge osobe traže od djeteta da učini nešto što ono ne želi učiniti
Ljutnja je normalna i uobičajena emocija kod djece. No , ako se roditelji ne znaju suočiti s njom i ne znaju tome naučiti dijete, djećja ljutnja može dovesti do velikih problema.
Ponašanje roditelja
Roditelji bi prvenstveno trebali:
- biti dobar model djetetu. Velik dio svog ponašanja djeca nauče od roditelja. Ako se vi ne znate suočiti s ljutnjom, ako vičete, svađate se i nasilni ste- velika je vjerojatnost da ni vaše dijete neće biti bolje. Dakle pokažite djetetu kako se konstruktivno može suočiti sa svojom ljutnjom.
- pohvaljujte dobro ponašanje. Umjesto da kritizirate i kažnjavate dijete kad pokazuje neprimjerenu ljutnju, radije ga pohvalite kad vidite da je uspjelo svojom ljutnjom izaći na kraj.
- pomognite djetetu da razumije i izrazi svoje osjećaje. U zdravim obiteljima djeci je dopušteno izražavanje svojih osjećaja- i ugodnih i neugodnih. Roditelji ih ne kritiziraju niti kažnjavaju ako primjereno izražavaju svoje osjećaje, uključujući ljutnju. Kad se dijete naljuti pokažite mu da ste to primjetili i da ne odbacujete njegov osjećaj. Dijete ne može uvijek dobiti što želi ali ako mu pristupite: "Vidim sa si ljuta. Kako ti mogu pomoći?", pokazat ćete mu da uvažavate njegovre osjećaje i da vam nije svejedno.
- naučite dijete da je ljutnja dobra za identificiranje problema, ali ne i za njihovo rješavanje. Ljutnja nam pokazuje da postoji neki problem, da smo frustrirani, da nešto želimo a to ne uspijevamo dobiti. Možda imamo previsoka očekivanja ili zahtjeve, a možda su ljudi oko nas nepravedni i nerealni. Problem u svakom slučaju postoji i ne smijemo ga zanemarivati. No moramo mu pristupiti na konstruktivan način. Prvo što moramo naučiti dijete jest da je ljutnja dobra za identifikaciju problema, ali ne i za njihovo rješavanje.
- potaknite dijete na empatiju. Potaknite dijete da vidi situaciju očima druge osobe. Normalno dijete osjeća grižnju savjest kad vidi da je učinilo nešto što je drugu osobu povrijedilo.
Izvor: Dubravka Miljković, Majda Rijavec; bolje biti vjetar nego list
