Kašalj u dječjoj dobi

Objavljeno 12.12.2011. | Dobna skupina: 0-1, 1-3, 3-7, 7+

Što je kašalj, kako nastaje i kada se zabrinuti? Riječ je o najčešćem razlogu posjeta pedijatru.

Svi ljudi, djeca i odrasli, se barem nekoliko puta tijekom dana zakašlju. Kašalj je široko rasprostranjeni fenomen, naročito u predškolskoj dobi, te izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika. Stoga je važno upoznati se sa njegovim oblicima, mogućim uzrocima, načinima liječenja i prevencije.

Oko 80 posto posjeta pedijatru se događa zbog upala dišnih puteva i popratnog kašlja. Pri tome na oko 2/3 pregleda roditelji dovode djecu koja pohađaju kolektiv

Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Kašalj je najčešće refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj koji su razmješteni u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, u djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.

Pohađanje kolektiva – česti uzrok prehlada i kašlja

Oko 80 posto posjeta pedijatru se događa zbog upala dišnih puteva i popratnog kašlja. Pri tome na oko 2/3 pregleda roditelji dovode djecu koja pohađaju kolektiv. Riječ je o značajnom javnozdravstvenom problemu – kako sa strane roditeljske brige tako i sa strane sustava zdravstvene zaštite. Obzirom na učestalost kašlja u djece koja pohađaju kolektiv ova se tema nalazi na samom početku pisanja teksta.

Tijekom djetinjstva imuni sustav se postupno razvija i u potpunosti sazrijeva u dobi od oko 15 godina. U prvim mjesecima i godinama života je sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama značajno smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete će biti izloženo ovim uzročnicima i može se očekivati da će u prosjeku oboljevati 2-3 puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon 3 godine pohađanja kolektiva učestalost oboljevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti oboljevanja djece koja ne pohađaju predškolske ustanove.

Tijekom djetinjstva imuni sustav se postupno razvija i u potpunosti sazrijeva u dobi od oko 15 godina

Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva postoji dugotrajno curenje nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe. Uslijed tog sekreta djeca imaju povremena zakašljavanja u kojima se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se ovakav kašalj pojačava u tjelesnim naporima kada struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa se češće javlja i noću. Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevitog vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime kada dijete zaspi, oslabi refleks gutanja te umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, on odlazi u dušnik.

Zbog nezrelih obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino-virusi i RSV – respiratorni sincicijski virus), izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva koja mogu zaostati više godina nakon preboljenja. U prve dvije godine boravka sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Takva sluznica je promijenjenog izgleda a prirodni mehanizmi zaštite sluznice su značajno oslabljeni. Stoga lakše dolazi do narednih infekcija a znaci upale su izraženiji. Kao odgovor na novu infekciju, javlja se jaki otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha značajno priječi prolaz zraka (postoji tzv. hiperreaktivnost sluznice). Dolazi do opstrukcije doljnjih dišnih puteva koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima gušećeg kašlja koji se pojačava u ležećem položaju. Kada je riječ o ovom obliku upala dišnih puteva, jednako često oboljevaju djeca koja borave sat ili dva u kolektivu kao i ona djeca koja su u punom, cjelodnevnom programu

Iz navedenih razloga, ali i psiho-emocionalnih, ne preporuča se pohađanje kolektiva djeci prije 3. godine života.

Alergijska astma

U proteklom desetljeću bilježimo značajno povećanje broja djece koja boluju od alergijske astme. U osnovi je riječ o preosjetljivosti sluznice dišnih puteva na alergene koje djeca udišu. Najčešće je riječ o peludima trava, korova i drveća, kućnoj prašini i grinjama, duhanskom dimu te o dlakama mačaka ili pasa. Navedeni alergeni izazivaju alergijsku upalu sluznice koja tako podražena postaje pogodno tlo za razvoj infekcije uzrokovanih bakterijama i virusima. Otok sluznice u najmanjim ograncima bronha izaziva sipnju, otežano disanje i suhi kašalj. Ova bolest zahtijeva liječnički nadzor, specifične lijekove i dobru suradnju roditelja i djeteta s ciljem prevencije astmatskih napada i komplikacija.

Kašalj u ležećem položaju

Gotovo sve vrste kašlja (osim psihogenog) se pojačavaju u ležećem položaju. Zašto se to događa? Zašto se najčešće noću javlja bol uha? Zašto se u pravilu promukli kašalj kod subglotičnog laringitisa (krupa) javlja noću?

Dok je dijete u uspravnom položaju, dok je budno i kreće se, guta i ispuhuje nos, uspjeva protisnuti zrak kroz Eustahijeve cijevi iz nosa u srednje uho

Ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kada stojimo ili sjedimo najveći je tlak tekućine u najnižim dijelovima tijela (u nogama). U ležećem položaju tjelesne tekućine se pomiču prema gornjim dijelovima tijela. To je jedan od razloga zbog kojeg stariji ljudi s bolestima srca ili pluća ne mogu ležati na ravnom – javlja se gušenje i kašalj. U djece i mladih osoba ovaj pomak tekućine izaziva otok sluznica dišnih puteva. Kod obične prehlade nos se u potpunosti zatvara, kod upale sinusa javlja se bol, kod upale sluznice u području grkljana javlja se oteženo disanje i struganj (tzv. stridor) a bronhima se javlja ili pojačava opstrukcija. Ukoliko je zrak hladan i vlažan taj je otok manje izražen. Otok sluznice u predjelu nosa otežava dotok svježeg zraka u srednje uho. Dok je dijete u uspravnom položaju, dok je budno i kreće se, guta i ispuhuje nos, uspjeva protisnuti zrak kroz Eustahijeve cijevi iz nosa u srednje uho. Kada zaspi, ovih aktivnosti nema i u ležećem položaju se otok sluznice nosa pojača te gotovo u potpunosti prekine dotok zraka. Kako se „troši“ zrak u srednjem uhu, postupno nastaje podtlak, bubnjić se uvlači, javlja se bol i to rezultira naglim buđenjem djeteta uz bolni plač.

U djece sa upalnim ili alergijskim bronhitisom postavljanje u vodoravni ležeći položaj izaziva napade suhog kašlja. Naprezanjem se dodatno povećava tlak tekućine u prsnom košu što ima za posljedicu još veći otok sluznice u najmanjim ograncima bronha. Što je dijete manje, manji su i njegovi ogranci bronha. Stoga će u manjeg djeteta otok sluznice izazvati veće poteškoće disanja i intenzivniji kašalj. Izrazito jaki otok sluznice izaziva infekcija Respiratornim sincicijskim virusom (RSV) te iz prethodno navedenih razloga teško ugrožavaju skupinu djece u dobi do 12 mjeseci. Ona najčešće moraju  biti liječena u jedinicama intenzivne skrbi.

Izvor: Centar dječjeg zdravlja (www.djecji-centar.org)

Autor: dr. Milivoj Jovančević

1 korisnik je označio ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Ranim polaskom u jaslice dijete može prosječno oboljevati 2-3 puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon 3 godine pohađanja kolektiva učestalost oboljevanja od akutnih respiratornih smetnji smanji.

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0