Način prehrane i dnevni broj obroka

Objavljeno 15.09.2014. | Dobna skupina: Još nema dijete, Prije poroda, 1-3, 3-7, 7+

Čuvarkuća u suradnji s … Glavni sastojci svakog tanjura trebaju biti umjerenost, raznolikost i uravnoteženost, a da bi se svakodnevno snalazili u količinama i izboru namirnica tu su alati i upute koji odgovaraju na pitanje: što i koliko?

Budući da broj oboljelih od hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) i kardiovaskularnih oboljenja sve više raste u cijelom svijetu potaje sve poznatiji američki model prehrane – DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) prehrana. Američka ideja je da se u svakodnevna prehrana svede uglavnom na prirodne namirnice uz smanjen unos zasićenih masnoća i soli. Dnevna količina konzumne soli ograničava se na 2,5 do 5 grama, odnoso ½ do 1 čajne žličice na dan, a unos zasićenih masti ograničava se izbacivanjem masnog mesa i masnih proizvoda iz svakodnevnog jelovnika. Glavni bjelančevina u prehrani čine perad, riba i u manjoj mjeri plodovi mora te zatim bjelanjak jaja, posni sirevi i mahunarke, posebno soja i njezini proizvodi. Preporučaju se tri glavna obroka i dva međuobroka za koje se predlaže uzeti voće ili šaku badema, lješnjaka, oraha ili pistacija bogatih omega-3 masnim kiselinama.

No, Hrvatska je mediteranska zemlja i kao takva ima svoj model prehrane koji je na daleko i na široko poznat – Mediteranska prehrana. Osnovna načela prehrane naših starih temeljeni su na prirodnim, neprerađenim namirnicama i jednostavnim, “siromašnim” jelima. Svakodnevan izvor energije predstavlja najmanje jedan obrok složenih ugljikohidrata (tjestenine, riže, kukuruzne krupice ili krumpira). Kombinacijom mahunarki (grah, grašak, slanutak, bob, leća), žitarica i povrća, kroz ukusna variva nekoliko puta tjedno, kvalitetno se zamjenjuje meso, a jaja, mlijeko i mliječni proizvodi (domaći sirevi), kao i voće i gorko povrće (brokula, radič, rikula, raštika) neizostavni su dio svakodnevne prehrane. Plava riba na menuu je barem jednom tjedno, a obavezni dodatak pripreme, kako slanih, tako i slatkih jela čini visokokvalitetno maslinovo ulje. Crveno meso važan je dio Mediteranske prehrane no ne više od dva puta tjedno, najčešće na lešo u povrtno mesnim juhama. Važan dio ove kuhinje su jednostavna jela, ali uvijek začinjena raznim meditaranskim biljem (bosiljak, ružmarin, lovor, origano,…) poznatih ljekovitih svojstava.

Umjerena konzumacija mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te lagana jela, začini i nekorištenje procesuiranih proizvoda u konačnici formira prehranu s niskim udjelom zasićenih masti i manjom količinom soli, a konzumacija plave ribe i maslinovog ulja stvara optimalan unos i omjer omega-3, omega-6 i omega-9 nezasićenih masnih kiselina koji čuvaju srce.

Uvijek je pitanje koliko je dosta?

Najbolji alat svakome njegova je ruka. Veličina dlana određuje porciju kruha i ribe, a pola dlana porcija je mesa. Šakom se određuje veličina voćke i količina povrća, a otvorena šaka daje količunu kuhanih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Mlijeko i mliječni proizvodi mjere se u čašama, a sir i sirni namazi i ulja u žličicama ili kockicama.

Autor: Tena Niseteo

Registriraj se ili se prijavi i reci nam je li ti ova preporuka bila korisna!

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0