Obilježja dječjeg organizma, zdravstveni status i bavljenje športom

Objavljeno 24.08.2012. | Dobna skupina: 3-7, 7+

Čuvarkuća u suradnji s … Obilježja dječjeg organizma su izrazito specifična u odnosu na odrasle, radi toga im se i pristupa na sasvim drugačiji način kada je u pitanju uključivanje u športsku aktivnost, koja može imati značajnu ulogu u odrastanju i razvoju mladog organizma.

Postoje razne osobine i uvjeti koji utječu na obilježja dječjeg organizma, zdravstveni status i djetetovu mogućnost bavljenja športom. Obilježja dječjeg organizma su izrazito specifična u odnosu na odrasle, radi toga im se i pristupa na sasvim drugačiji način kada  je u pitanju uključivanje u športsku aktivnost, koja može imati značajnu ulogu u odrastanju i razvoju mladog organizma. Kaže se kako je dječji organizam plastičan, što znači da se može mijenjati pod utjecajem promjenjivih povoljnih ili nepovoljnih uvjeta. „Plastičnost“ može djetetu donijeti mnoge prednosti ali i opasnosti koje roditelji i djeca mogu zanemariti. Stoga je jako bitno pridržavati se zdravog načina života, pri tom mislim na zdravstveno higijenske navike, što više boravka na svježem zraku i pravovremeno uključivanje u športsku aktivnost kako bi se dječji organizam pravilno razvijao.

Aktivnost ima puno pozitivnih značajki na dječji organizam zato treba s njom početi rano, pri tom mislim na dječju igru koja je sastavni dio života, a kasnije naravno i uključivanje u organiziranu športsku aktivnost. Međutim ukoliko se sa športskom aktivnosti pojačanog intenziteta krene prerano i na ne adekvatan način može doći do negativnog utjecaja na dijete. Stoga oprezno roditelji, kineziolozi, odgajatelji, voditelji i treneri.

Nepridržavanje zdravog načina života može dovesti do promjena u djetetovom izgledu, tempu njegova razvoja kao i u nemogućnosti bavljenja športom.

Potrebno je obratiti pažnju i upoznati se s funkcionalnim karakteristikama dječjeg organizma kako bi bavljenje športskim aktivnostima i odgoj bio što bolji.

Fizičke i funkcionalne karakteristike djece u odnosu na odrasle su sljedeće:

Kostur

Kostur djeteta razlikuje se od kostura odrasla čovjeka prema obliku i stupnju okoštavanja. Prvih mjeseci dijete nema uopće kostiju u zapešću. Tek se u pubertetu završava okoštavanje. Fizičko kretanje osobito ima utjecaj na oblik grudnog koša, koji do četvrte godine ima oblik stošca s bazom okrenutom prema dolje, a od tada obrnuto. Povećana potreba za disanjem tijekom gibanja utječe na obujam grudnog koša.*

U predškolskoj dobi također treba voditi brigu o kralježnici s obzirom da nepravilno držanje može dovesti do iskrivljenja i drugih oblika deformacija. Pravilna gibanja i aktivnosti mogu samo doprinijeti u pravilnom rastu i razvoju, kao što prevelika i neprimjerena opterećenja mogu negativno utjecati na formiranje kostiju i razvoju grudnog koša.

Naglasak bi stavila na to kako dijete ne smije nositi veliki teret, niti ga se smije prisiljavati na pojačane fizičke aktivnosti (hodanje, trčanje, plivanje i dr.) te uvijek mora imati dovoljno vremena za odmor i regeneraciju.

Nažalost u današnje vrijeme kad djeca kreću u školu susreću se s negativnim utjecajem na njihovu kralježnicu, grudni koš i općenito na cijeli organizam, a to je pre, pre teška školska torba. Djeca koja nisu u dnevnom boravku i koja su osuđena na svakodnevno nošenje torbe koja je preteška čak i za odraslu osobu može dovesti do deformacije kralježnice. Pomozite djeci u nošenju školske torbe kad got je to moguće.

Mišići

Rast i razvoj kostiju povezan je s radom mišića koji stimuliraju njihov razvoj. Na mišiće u predškolskog djeteta otpada oko trećina tjelesne mase. Najprije se razvijaju veće mišićne skupine, a potom manje. Snaga djece znatno je manja nego u odraslih, a mišići se brže umaraju. Vježbe koje zahtijevaju statički napor brže zamaraju djecu, jer je za njih potreban trajan napor pojedinih skupina mišića. Zato vježbe za djecu trebaju imati osobine dinamičkog rada mišića, koje pospješuju razvitak kostiju i mišića. Predškolsko dijete u šestoj godini života treba oko 170 ccm kisika na kilogram tjelesne težine, a udahne u minuti 22-24 puta. Kineziolozi, odgajatelji i treneri o tim pokazateljima trebaju voditi brigu kod odabira ritma tjelesnog vježbanja (Pećina i Haimer, iz Medved 1987). *

Koža

Koža djeteta je nježnija i tanja, slabije štiti od nadražaja i naglih promjena temperature te su djeca sklona lakšem gubitku topline. Ranjivija je i osjetljivija na infekcije. Koža djeteta ima više funkciju disanja nego u odraslih, zato se mora voditi računa da je što čistija i da je dijete što više na zraku.*

Dišni sustav

Važno je obratiti pažnju i na dišne organe čije su strukture kod djece slabije razvijene pa su djeca podložna upalnim procesima. Također, važno je djeci skrenuti pažnju da dišu na nos zbog grijanja, vlaženja i boljeg filtriranja zraka.*

Srce, krvožilni sustav, mozak

Srce je kod najmlađe djece relativno veće nego u odraslih, a krvne žile relativno šire. Prve tri godine života najviša mozgovna središta nisu dovoljno diferencirana. Sposobnost koordinacije pokreta ovisi o razvoju viših središta i moždane kore, zato se do kraja treće godine ne preporuča previše ambiciozno dijete uvoditi u šport. Odrastanje, igra i svakodnevno druženje s djecom omogućuju pravilan razvoj mozgovnih središta i pripremu za uvođenje u određenu športsku aktivnost.*

Nadalje, postoje interesantni pokazatelji dječjeg organizma, a oni su:

  • U novorođenog djeteta su noge i ruke podjednako duge, a u predškolskoj dobi noge se povećaju više od tri puta, ruke samo dva puta.
  • Prosječni opseg glave u šestoj godini je 51 cm.
  • Uslijed pomanjkanja kretanja, u predškolskoj dobi dolazi do tipične anomalije u konfiguraciji tijela: dugačak trup, kratke ruke, velika glava. Pravilan način života, adekvatno kretanje i pravovremeno uključivanje u šport ovakve anomalije sprječava u početku.*

Na temelju gore navedenih činjenica koje opisuju razvoj dječjeg organizma, mogu zaključiti kako športska aktivnost u pravo vrijeme i na pravi način može spriječiti pojavu hipokineze (manjak tjelesnog kretanja). Manjak tjelesnog kretanja dovodi do prekomjernog povećanja tjelesne težine i nedostatka mišićne mase, a posljedica toga mogu biti spuštena stopala i iskrivljenje kralježnice.

Također nedostatak motoričke igre može dovesti do deficita u psihosomatskom razvoju kao i u području razvijanja motoričkih karakteristika i sposobnosti.*

Obzirom da šport djeluje i na lijep izgled tijela, vedar i pozitivan duh, te na cjelokupan zdravstveni status, slijedi prikaz razlika između tjelesno aktivnih i neaktivnih osoba.*

Pregledni prikaz razlika između tjelesno aktivnih i neaktivnih osoba

(Findak, Raković, 1995)

Tjelesno neaktivne osobe

Biofiziološka svojstva

Tjelesno aktivne osobe

mala

relativna količina mišića

velika

velika

relativna količina masti

mala

mala

mišićna sila

velika

mala

prokrvljenost mišića

velika

250 – 300 gr

težina srca

400 – 500 gr

70 – 90

frekvencija srca u mirovanju

40 – 60

veći

krvni tlak

manji

manja

izdržljivost za tjelesnom aktivnosti

veća

sporiji

oporavak nakon rada

brži

manja

radna sposobnost

veća

često

pobolijevanje

rijetko

Iz gore navedenih podataka jasno su vidljivi pozitivni učinci aktivnosti. Bilo koja aktivnost pravilno dozirana bolja je od ne aktivnosti i zatvaranja u „četiri zida“. Podržite djecu u igri i aktivnostima, vama odraslima nikad nije kasno za određenu aktivnost primjerenu vašoj dobi, kao što sam prije spomenula hodanje je najlakši način aktivnosti, a osjećat ćete se kasnije bolje.

Biofiziološka svojstva su pokazatelji svakodnevnog, ali i športskog funkcioniranja, međutim bitno je i praćenje svih tih parametara. Zašto? Zato da bi se na vrijeme mogle prepoznati anomalije ili problemi u zdravstvenom statusu koji mogu utjecati na daljnji tijek bavljenja športom. Poliklinika za medicinu rada i športa (Športska poliklinika) Zagrebačkog športskog saveza kvalitetno provodi sistematske preglede za djecu športskih klubova na području grada Zagreba. Kvalitetan stručni tim osim što provodi sistematske preglede koji su sastavni dio natjecateljske sezone i trenažnih procesa određenog športa, savjetuju roditelje što i kako dalje ako se uoče zdravstveni problemi. Svakom djetetu pristupaju individualno te su spremni dati savjet kako dalje u športu odnosno s trenažnim procesima.

Pravilna prehrana, bavljenje s aktivnosti/športom i redovita liječnička kontrola neophodni su za pravilan rast, razvoj i napredak dječjeg organizma. Dijete koje se zdravstveno kontrolira sigurnije je i kvalitetnije korača prema športskim uspjesima pogotovo u današnje vrijeme kada smo svjedoci niza zdravstvenih problema s kojima se susreću sve mlađi športaši.

*Izvor: Joško Sindik, 2008. Sport za svako dijete. Zagreb: Ostvarenje d.o.o.

Autor: Eleonora Čarapina

1 korisnik je označio ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Manjak tjelesnog kretanja dovodi do prekomjernog povećanja tjelesne težine i nedostatka mišićne mase, a posljedica toga mogu biti spuštena stopala i iskrivljenje kralježnice.

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing