Razvoj govora
Čuvarkuća u suradnji s …
Rano djetinjstvo razdoblje je vrlo intenzivnog usvajanja jezika. To je vrijeme kada dijete prelazi iz predjezične u jezičnu fazu govora. Jezik polako, ali sigurno, postaje glavno sredstvo komunikacije s okolinom.
O razvoju kognicije, motorike, socijalizacije, percepcije, diskriminacije i pozornosti ovisi i jezično-govorni razvoj. Taj se razvoj odvija u više etapa, uvijek istim redoslijedom:
- predgovorno ili predjezično razdoblje (od rođenja do 10. mjeseca)
- pojava prve riječi (od 10. do 14. mjeseca)
- stvaranje prvih rečenica (od 18. do 22. mjeseca)
- gramatičnost (od 22. do 30. mjeseca).
Razdoblje najintenzivnijeg jezičnogovornog razvoja smatra se vrijeme unutar prve tri godine života. Ako u tom kritičnom vremenu dijete nije dovoljno i pravilno izloženo jezičnom utjecaju u svojoj okolini, usvajanje jezika bit će otežano.
- Artikuliranim govorom smatra se pojava prve riječi, a pojavljuje se obično između 10. i 15. mjeseca života.
- U dobi od 18. do 24. mjeseca života djeteta ono počinje kombinirati po dvije riječi kako bi izrazilo svoju želju ili namjeru.
- U dobi od 24. do 36. mjeseca djetetove rečenice postaju gramatički sve sličnije rečenicama odraslih. Dolazi do prvih uporaba osobnih zamjenica (ja, ti), pridjeva (u, na) i priloga vremena.
- Između 3. i 4. godine dijete usvaja osnove gramatike, no jezični razvoj djeteta tada još uvijek ne završava.
- Tijekom 4., 5. i 6. godine postupno dolazi do porasta duljine rečenice.
- Nakon navršene 5. godine života dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove hrvatskoga jezika.
Pokazatelji kašnjenja u jezičnogovornom razvoju:
- u dobi od 5 mjeseci dijete ne usmjerava pogled na lice sugovornika kada mu govori
- u dobi od 12 mjeseci dijete «brblja» vrlo rijetko i malo ili je brbljanje atipično
- nema oponašanja ili onomatopeja
- odgođena je pojava riječi sa značenjem
- u dobi od 2 godine ne razumije jednostavne jezične upute
- osamljuje se i ne sudjeluje u igri s vršnjacima (posebice u igrama koje zahtijevaju uporabu jezika)
- nije zainteresirano za slušanje priča
- ne može se sjetiti riječi pri imenovanju predmeta
- u dobi od 4 godine i nadalje rečenica je vrlo kratka i agramatična – neslaganje riječi u rodu, broju i padežu
- djetetov izgovor nakon 4. godine još je vrlo nerazumljiv.
Iako među djecom postoje velike individualne razlike u razvoju govora u slučaju potrebe za procjenom jezičnogovornog i komunikacijskog razvoja te zbog pojave navedenih odstupanja u razvoju govora potrebno se obratiti logopedu.
Kako možete poticati razvijanje govora
Od rođenja do druge godine:
- Potičite svoje dijete da se glasa samoglasnicima i kombinacijama suglasnika i samoglasnika (npr. ma, da, ba)
- Uklanjanjem i smanjivanjem okolinske buke (npr. TV, istovremeni govor više osoba) omogućite djetetu usmjeravanje pažnje na govor.
- Popratite govorom kupanje, hranjenje ili presvlačenje djeteta. Govorite što radite, kuda idete, što ćete činiti kada tamo stignete, koga i što ćete tamo vidjeti.
- Imenujte boje.
- Oponašajte glasanje životinja radi povezivanja zvuka s određenim značenjem (npr. «Pas kaže vau-vau.).
- Proširujte jednočlane iskaze koje koristi Vaše dijete (npr. ako kaže «mama», vi odgovorite «Tu je mama.» i sl.).
- Čitajte svome djetetu. Može to biti i jednostavno opisivanje slika u knjizi bez stvarnog čitanja napisanih riječi. Odaberite čvrste knjige, koje imaju velike raznobojne ilustracije bez previše detalja.
Od druge do četvrte godine:
- Koristite jasan i jednostavan govor koji će Vaše dijete lako učiti primjenjivati.
- Nadograđujte i proširujte ono što je dijete reklo (npr. Želiš sok? Imam sok. Imam sok od jabuke. Želiš li sok od jabuke?).
- Pomozite djetetu u razumijevanju i postavljanju pitanja. Igrajte «da-ne» igru – postavljajte pitanja kao npr. «Jesi li ti dečko?, Jesi li ti Marija? ili «Može li svinja letjeti?»). Ohrabrite dijete da smišlja pitanja i pokuša Vas zavarati.
- Postavljajte pitanja koja daju mogućnost izbora (npr. «Hoćeš li jabuku ili naranču?», «Hoćeš li obući crvenu ili plavu majicu?»).
- Proširujte rječnik djeteta. Imenujte dijelove tijela i opišite čemu nam oni služe (npr. Ovo je moj nos. Njime mirišem cvijeće, parfeme…).
- Pjevajte jednostavne pjesmice i recitirajte brojalice kako biste ukazali na ritam i model govora.
Od četvrte do šeste godine:
- Nastavite izgrađivati rječnik. Naučite dijete novu riječ i ponudite mu objašnjenje ili je upotrijebite u kontekstu u kojem će je dijete lakše razumjeti.
- Razgovarajte o prostornim odnosima (prvo, srednje, zadnje, desno-lijevo, gore-dolje) i suprotnostima (veliko-malo).
- Opisujte predmete i tražite od djeteta da otkrije o čemu govorite (npr. «To je ledeno i slatko, jedemo ga često kada je toplo vrijeme. Ja volim okus jagode» - sladoled).
- Učite stvarati kategorije i objasnite ih. Igrajte igru – otkrij koji predmet ne spada u grupu sličnih predmeta (npr. Cipela ne ide zajedno s jabukom i narančom jer se ne može jesti, nije okrugla i nije voće.).
- I televizijske emisije mogu biti korisne. Razgovarajte o onome što dijete gleda. Tražite od djeteta da Vam ispriča što je gledalo.
- Uvježbavajte s djetetom glasovnu analizu i sintezu (razdvajajte riječi na glasove i spajajte glasove u riječi).
- Iskoristite svakodnevne aktivnosti. Npr. dok spremate ručak potičite dijete da imenuje posuđe koje Vam treba za pripremanje objeda. Razgovarajte o jelima, njihovoj boji, sastavu, okusu. Naglasite uporabu prijedloga tražeći od djeteta da stavi salvetu na stol, u tanjur ili ispod žlice.
