Senzorna integracija i igra

Objavljeno 08.08.2015. | Dobna skupina: 0-1, 1-3, 3-7, 7+

Čuvarkuća u suradnji s … OMEP Senzorna intergacija je sposobnost uređivanja osjetilnih utisaka kako bi mogli biti korisno upotrebljeni. Ona omogućuje učinkovitu integraciju sa fizičkom okolinom i ljudima, a funkcija mozga je da senzorne informacije "pojača" ili "smanji", te integrira.

Počinje se razvijati još prije rođenja, a nakon rođenja u pravilu se odvija spontano, no nije uvijek tako. Izvan spektra normalne senzorne obrade, razlikujemo premalo i preosjetljivo reagiranje. Ako dijete na neki senzorni unos preslabo reagira/ne doživljava ga u nekom spektru normalne reakcije, ono će neprestano tražiti taj unos. Dakle, ono će svoju igru organizirati tako da doživi što više senzornih inputa na koje je preslabo reagibilno.

Nasuprot tome, dijete može imati teškoće u procesiranju senzornih inputa koje će se manifestirati kao prejaka osjetljivost, te će ono svoju igru organizirati tako da izbjegava taj senzorni unos. Iz tog razloga, senzorna integracija ima utjecaj na igru, i nadalje na emocionalno zadovoljstvo, samoregulaciju, ponašanje kod spavanja, hranjenja i druženja, motoričko planiranje, koordinacija oko-ruka, govor, pažnju, učenje, dakle, usko je povezana sa cijelokupnim djetetovim razvojem. Npr. dijete koje ima teškoće kod obrade taktilnih osjeta izbjegavat će ili će pretjerano dodirivati određene materijale, strukture, površine, vibracijske igračke i sl.

Dijete koje ima teškoća na području vestibularnog procesiranja također će izbjegavati ili pretjerano tražiti ljuljanje, skakanje, kotrljanje, provlačenje, preokretanje i sl. Dijete s teškoćama obrade proprioceptivnog inputa izbjegavat će ili tražiti skakanje, guranje, "teški posao", nošenje stvari, bacanje, lupanje i sl. Sukladno tome, dijete sa teškoćama kod auditivne obrade ili će stalno tražiti buku ili će je izbjegavati pokrivajući uši, izbjegavanjem bučnih prostorija i sl. Način na koji možemo pomoći djetetu da osvjesti input na koji je preslabo reagibilan ili da postepeno prestane izbjegavati osjet na koji je prejako reagibilan je da osmislimo okruženje bogato senzornim inputima, u kojem ćemo približiti djetetu senzorne doživljaje na način na koji dijete i inače uči, a to je kroz igru.

Zašto terapija igrom?

Zato jer igra kod djeteta izazva radost, koja kroz emocionalnu važnost potiče intrizičnu motiviranost za novo istraživanje, igru, učenje i promjenu ponašanja. „Važnost“ igranja nije usmjerena prema krajnjem cilju igre, već na cjelokupni tijek igranja. Igrajući se s djetetom mi smo s njime u interakciji i komunikaciji. Igra zahtejva aktivno sudjelovanje djeteta, što znači da dijete mora biti motivirano za nju, imati usmjerenu pažnju i kontakt očima na ono što radi.

Evo nekoliko primjera igara i aktivnosti koje možete raditi s djetetom u svakodnevnom okruženju, bilo kod kuće, u vrtiću ili u školi:

- igre koje pružaju taktilni unos: igre sa svim vrstama sjemenki koje su vam dostupne (suhe sjemenke: leće, graha, lana, graška, kukuruza, zatim žirevi, češeri, ljuskice od oraha, pistacija...), aktivnosti koje uključuju istraživanje vode (i leda), pjene od sapuna, mjehuriće, pjene za brijanje, uključite i pijesak, kamenčiće i razne druge teksture, nadalje: mase za modeliranje tipa plastelin ili tijesto, nabavite razne igračke koje vibriraju (lopte, četkice za zube, maseri...), tkanine raznih vrsta, tekstura, veličina, debljina...napravite male "taktilne" vrećice (vrećice sa zip zatvaračem) pa ih punite sa raznim stvarima (npr. obojanom vodom, sjemenkama, pjenama, čak i pudingom), a pošto se na osjet dodir ne gleda izolirano kao na osjet koji se prima samo ručicama, poželjno je stvoriti takvo okruženje koje će djetetu pružati osjet dodira po cijelim tijelu, pa tako možete na pod staviti razne tepihe, spužve, strujnjače koje se razlikuju po visini, teksturi, tvrdoći... možete napuniti jastučnice ili navlake za poplun raznim komadima spužvica, stiroporom, krpicama i sl. pa ohrabriti dijete da hoda, skače po tome, umatajte  se u dekice, plahte, spužve, valjajte, masirajte po tijelu, radite "otiske" jastukom ili spužvom po djetetovom tijelu, pjevajte pjesmice u ritmu dodirivajući dijete, škakljajte se, grlite, radite "sendvič", "palačinku"... također možete iskoristiti staru ili preveliku odjeću pa se preskidati, te tako navikavati cijelo tijelo na razne teksture;

 - igre koje pruže proprioceptivni unos: svakodnevne aktivnosti kao što su brisanje stola, metenje poda, pranje prozora, ribanje kade pjenom, pranje tanjura, posuđa, igračaka, beba, autića... brisanje tanjura, čašica, raznih površina u kuhinji ili kupaoni...punjenje i pražnjenje perilice rublja, nošenje smeća u koš, skakanje – na trampolinu, jastucima, vrećama, sa stolice na hrpu jastuka, na madracu, na pilates lopti, guranje – kolica, stolica, tačka, kosilica, „vozite tačke“ prenosite/nosite, dajte djetetu da nosi ruksak, torbu, torbicu oko struka, povlačite – kolica, konopca, ručnika, krpe, ljuljačke, lopte, ruksaka, povlačite dijete na majcu ili drugi komad odjeće u ritmu pjesmice i sl., bacanje – lopte, igračke, jastuka, balona, sportovi kao što su plivanje, vožnja biciklom, hrvanje, skijanje, rolanje, "školica", sviranje na instrumentima, lupanje, razne pjesmice koje uključuje lupanje rukama, neka dijete leži na trbuhu tako da mora dizati glavu da nešto vidi, dohvati, baci;

- igre koje pružaju vestibularni unos: ljuljanje – isprobajte različite vrste ljuljačka: vreće, auto gume, platforme, ljuljačke na igralištima, mreže, ljuljajte se u raznim ritmovima, promjenjivom brzinom i tempom, u različitim položajima, pratite dijete kako reagira u određenim trenucima; vrtnja – vrtite se različitom brzinom, više puta stanite i partite reakciju, organizirajte igre i pjesmice u kojima se djete vrti ili pleše u krug (npr. Ringa, ringa, raja, Mi smo djeca vesela, Trči maca oko tebe, Glazbene stolice i sl.), vrtiti se možete i u deki, plahti ili košari, u igri možete koristiti razne sprave s kotačima na kojima će se dijete spuštati niz kosinu, tobogan i sl.

Koju god igru da odaberete, najbitnije je da i dijete i vi uživate!

Autorica: Katarina Lipić, senzorni pedagog

Autor: Čuvarkuća uredništvo

3 korisnika je označilo ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Senzorna integracija ima utjecaj na igru, i nadalje na emocionalno zadovoljstvo, samoregulaciju, ponašanje kod spavanja, hranjenja i druženja, motoričko planiranje, koordinacija oko-ruka, govor, pažnju, učenje, dakle, usko je povezana sa cijelokupnim djet

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing

Warning: Unknown: write failed: Disk quota exceeded (122) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0