Sve o kelju

Objavljeno 08.03.2013. | Dobna skupina: Još nema dijete, Prije poroda, 0-1, 1-3, 3-7, 7+

Čuvarkuća u suradnji s … Kuhati u vodi ili na pari, puniti nadjevom, pržiti, pirjati, jesti sirov na salatu, napraviti juhu, smoothie ili čak čips te poslužiti kao predjelo, prilog ili glavno jelo...sve to, a i više možete s keljom! Potrebno je samo izabrati...

Zeljasto, zeleno povrće kelj zajedno s brokulom, cvjetačom i prokulicama pripada porodici kupusnjača Brassica oleracea, a spada u vrstu acephala, što označava „kupus koji ne formira glavicu“. Postoji mnogo vrsta kelja koje se međusobno razlikuju po okusu, teksturi i izgledu.

Većina vrsta kelja uzgaja se već tisućama godina, a vrsta koja se i danas najčešće koristi je kovrčavi kelj koji ima blago gorko papren okus (onaj koji se uzgaja u zimskim mjesecima je slađi i mekaniji). No, danas postoje i novije vrste poput lacinato kelja kojeg poznajemo još pod nazivima toskanski kelj, cavolo nero (crni kelj) ili kelj dinosaur. Još jedna danas korištena vrsta je ukrasni kelj, prvotno uzgojen kao ukrasna biljka, dok se komercijalno počeo uzgajati 1980-ih u Kaliforniji. Listovi mogu biti zeleni, bijeli ili ružičasti, blažeg okusa i nježnije teksture od kovrčavog kelja te se često naziva i kovrčava salata.

Prednosti kelja kao povrća je njegova dostupnost tijekom cijele godine i zahvaljujući svojoj otpornosti na mraz pogodan je za uzgoj u hladnijim krajevima. Najbolji okus ima u vrhuncu sezone odnosno u hladnim mjesecima kad mraz utječe na razvoj slatkastog okusa i hrskave teksture, dok je u toplijim mjesecima tvrđi i treba ga mrvicu duže kuhati!

Kelj je siromašan kalorijama i izuzetno bogat vitaminima i mineralima. Sadrži cijeli niz zdravstveno vrijednih fitonutrijenata koji imaju funkcionalnu ulogu za ljudski organizam djelujući u smislu zaštite od raznih bolesti.

U 100 g kelja ima samo 50 kcal - od toga 3,3% proteina, 0,7% masti i 10% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor vitamina C kojeg u sirovom kelju ima 120 mg (200% od preporučenog dnevnog unosa), dok u kuhanom čak 41 mg (68% od preporučenog dnevnog unosa). Također je izvrstan izvor vitamina K, dobar izvor vitamina A i vitamina B kompleksa - tiamina ima 0,11 mg, a riboflavina 0,130 mg, što je 10% od preporučenog dnevnog unosa. Bogat je karotenoidima - beta karotenom te luteinom i zeaksantinom koji su snažni antioksidansi. Kao i ostalo povrće iz porodice kupusnjača, sadrži sumporne tvari poput izotiocijanata koji povećavaju sposobnost jetre da proizvodi enzime koji neutraliziraju potencijalno toksične tvari. Od minerala, odličan je izvor mangana, dobar izvor kalcija, željeza i magnezija.

Namirnice biljnog podrijetla uglavnom su bogate i vlaknima, topivim ili netopivim, koja su nužna za pravilno funkcioniranje probavnog sustava, a mogu pomoći u prevenciji nekih vrsta raka. Vlakna čiste crijeva od štetnih tvari, a topiva vlakna ujedno su hrana crijevnoj mikroflori. Stabiljke kelja sadrže više biljnih vlakana od listova te pružaju dodatne hranjive tvari iako u manjim količinama.

U nekim znanstvenim istraživanjima pokazalo se da rezanjem kelja na komadiće dolazi do razbijanja staničnih stijenki što pojačava djelovanje enzima mirozinaze, enzima koji određene hranjive tvari pretvara u njihove aktivne oblike i koji kao takvi blagotvorno djeluju na zdravlje. S obzirom na to da vitamin C pojačava aktivnost mirozinaze prije kuhanja korisno bi bilo poprskati ga s malo limunovog soka i tako povećati koncentraciju blagotvornih hranjivih tvari. Toplina inaktivira djelovanje mirozinaze pa je važno prije samog kuhanja kelj ostaviti da odstoji bar 5 do 10 minuta kako bi enzimi mogli povećati koncentraciju fitonutrijenata u njemu.


Autor: Čuvarkuća uredništvo

1 korisnik je označio ovu preporuku kao korisnu.

Čuvarkuća ocjenjuje

Na ovome se mjestu nalaze sažeci preporuka uz ocjene uredništva ili stručnjaka.

Napomena
Treba pripaziti - prekuhavanjem kelja može se izgubiti čak do 50% određenih hranjivih tvari!

Čuvarkuća preporučuje

Pogledaj i ovo!

Čuvarkuća na Facebooku

Još iz ove kategorije

marketing