Zaštita zdravlja od štetnog UV zračenja
Posljednjih desetak godina znanstvenici upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčeva zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.
Mala količina sunčeva zračenja
je dobrodošla, neophodna je za sintezu D vitamina, čime se
pospješuje apsorpcija kalcija – nužnog za gradnju kosti. Također
je poznato da sezonske promjene (kraći dani u zimi) kod velikog
broja ljudi mogi izazvati umor unatoč dovoljnoj količini sna te
gubitak energije, tromost, tugu i tjeskobu. Skupina ovih simptoma
(koji mogu biti različitog intenziteta) naziva se
sezonski depresivni poremećaj i pogađa oko 10
posto stanovništva. Smatra se da razvoj ovog poremećaja izaziva
smanjenje sunčeve svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Nedostatak
sunčeve svjetlosti utječe na biokemijsku ravnotežu u mozgu
mijenjajući mehanizam lučenja melatonina, hormona važnog za zdrav
san te serotonina koji regulira dobro raspoloženje. Međutim,
posljednjih desetak godina znanstvenici upozoravaju na oštećenja
ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka
dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčeva
zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.
Kada se govori o zaštiti zdravlja od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti da su posebno ugrožene skupine:
- djeca
- osobe starije dobi
- kronični bolesnici
- osobe koje rade na otvorenim prostorima
Preporuke: zaštita zdravlja od visokih temperatura zraka
U našem podneblju, optimalnom temperaturom za život ljudi smatra se temperatura zraka od 0° - 20° C, tlak zraka od 1013 hPa te vlaga do 60 posto. Kada su u proljetnim i ljetnim mjesecima temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, može doći do štetnih posljedica po zdravlje (sunčanica, toplinski udar, dehidracija…) i zato je važno:
- izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina (zadržavati se u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru)
- paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen
- piti dovoljno tekućine
- jesti lako probavljivu hranu
- nositi prozračnu odjeću, obuću, šešir
- pojačati unos vitamina C
- prilagoditi dnevne aktivnosti hladnijem dijelu dana
- izbjegavati tjelesni napor
Preporuke: zaštita od UV zračenja
Spriječavanje nastanka zloćudnih tumora kože važan je zadatak
liječnika, a samopregled kože bitan je naročito kod osoba koje
rade na otvorenom prostoru i onih koje imaju madeže.
Opasnost od tumora kože počinje u djetinjstvu pri izlaganju suncu i zato je važno:
- izbjegavati boravak na otvorenom od 10 do 17 sati,
- nositi zaštitnu odjeću i naočale,
- koristiti zaštitne kreme i ostala zaštitna sredstva,
- odstranjivati sumnjive kožne lezije,
- poticati mjere prihvatljivog ponašanja i umjerenog izlaganja prirodnom i umjetnom UV zračenju cjelokupnog stanovništva, a naročito djece, u svrhu:
- smanjenja rizika pojave raka kože u kasnijoj životnoj dobi,
- smanjenja oštećenja vida,
- smanjenja oštećenja imunološkog sustava,
- poboljšanja kvalitete života,
- reduciranja troškova liječenja,
- produljenja očekivanog trajanja života
- zaštitite ozonskog omotača, koji je zadnjih 10 godina sve tanji upravo zahvaljujući ljudskoj djelatnosti.
Prema procjenama znanstvenika, svaki postotak oštećenja ozonskog omotača izaziva dodatnih tisuću slučajeva raka kože godišnje te sljepoću stotina tisuća ljudi širom svijeta.
Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica, koji je nastao malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja epidermisa. Kao i kod većine ostalih malignih tumora, za nastanak malignog melanoma najvažniji su okolišni čimbenici (UV zračenje) te genetska komponenta. Rizik nastanka melanoma nije toliko povezan s kumulativnim, već s intermitirajućim, jakim izlaganjem suncu. Zloćudno ponašanje očituje se u ranom metastaziranju. U 50 posto slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50 posto zloćudnom preobrazbom madeža.
Proteklih desetljeća zabilježen je znatan porast incidencije i mortaliteta uzrokovanog malignim melanomom.
Izlaganje UV-zrakama, naročito kod osoba svijetlije puti dovodi do porasta oštećenja kože (fotooštećenja), koja se manifestiraju prijevremenim starenjem kože ili kao rak kože. Skreće se pozornost na štetnost tzv. rekreativnog sunčanja – intenzivnog izlaganja suncu u kratkom vremenskom razdoblju, npr. tijekom kratkog godišnjeg odmora.